Na današnji dan, 15. decembra, dogodilo se:

37. - Rođen rimski car Lukije Domicije Ahenobarbus, poznat kao Klaudije Kajsar Avgust Germanik Neron, jedan od najizopačenijih vladara u rimskoj istoriji. Na prijesto ga je 54. dovela majka Julija Agripina - Mlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija Prvog Tiberija, čija je bila četvrta žena. Borio se protiv rimske aristokratije i senatora, koji su se protivili jačanju carske vlasti sužavanjem ovlašćenja Senata. Vladajući despotski, ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Lukija Seneku. Bolesno ambiciozan, podražavajući grčkog vladara Aleksandra Velikog, vodio je skupe ratove i uzalud pokušavao da osvoji Jermeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Trošio je mnogo na pozorište, cirkuske igre i raskošan život, priređujući često orgije. Uobražavajući da je veliki umjetnik, pojavljivao se u pozorištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i učesnik u trci dvokolica. Iscrpivši državnu blagajnu, opteretio je podanike novim porezima, naročito u provincijama, čime je izazvao niz ustanaka u Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji. Nezadovoljstvo su pojačale glasine da je podmetnuo požar koji je 64. uništio veliki dio Rima, pa se 68. ubio prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog nezadovoljstva.

1675. - Umro holandski slikar Jan fan Delft Fermer, majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u istoriji slikarstva iako je izradio samo oko 40 slika. Pretežno je radio figure u enerijeru i njegove kompozicije odlikuju harmončnost, produhovljenost i poetičnost, matematička tačnost, blistav plemeniti kolorit i svjetlost koja obavija svaki predmet. Djela: "Žena s pismom", "Devojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".

1832. - Rođen francuski inžinjer Aleksandar Gustav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.

1852. - Rođen francuski fizičar Antoan Anri Bekerel, pronalazač radioaktivnih zraka /Bekerelovi zraci/ iz uranskih jedinjenja, dobitnik Nobelove nagradu za fiziku 1903. Njemu u čast mjerna jedinica za radioaktivnost nazvana je "bekerel".

1904. - Upućen prvi poziv hitnoj pomoći u Beogradu. Srpsko ljekarsko društvo poslije jedne saobraćajne nesreće odlučilo da u Beogradu organizuje "stalno dežurstvo ljekara koji će u svako doba dana i noći ići kolima da ukazuje prvu i najpotrebniju pomoć".

1914. - Oslobađanjem Beograda u Prvom svjetskom ratu završena Kolubarska bitka. Srpska vojska je u kontranapadu protjerala austrougarske trupe koje su 28. jula 1914. napale Srbiju i uvukle čovječanstvo u svjetski rat. Pobjeda srpskih vojnika nad agresorskom armijom, za koju velika zasluga pripada komandantu Prve armije generalu Živojinu Mišiću, unaprijeđenom poslije jednomjesečne bitke u čin vojvode, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.

1938. - Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje preko Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. U čast tog senzacionalnog leta u Vankuveru mu je podignut spomenik i posvećen muzej.

1970. - Na Veneru se spustio sovjetski vasionski brod "Venera 7", s kojeg su signali stizali samo nekoliko minuta, ali su dali odgovore na mnoga pitanja naučnika.

1992. - Vlada SAD optužila američkog velemajstora i neporaženog prvaka svijeta u šahu Bobija Fišera da je igranjem meča s bivšim svjetskim prvakom Borisom Spaskim prekršio ekonomske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije. Fišer je prethodno javno ismijao takav nagovještaj i doslovno pljunuo na tekst optužbe. Meč je odigran u Beogradu i na Svetom Stefanu - u Crnoj Gori.

2003. - Vlada Republike Srpske donijela odluku o formiranju Komisije za istraživanje događaja na području Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

2004. - Međunarodni sud pravde UN u Hagu proglasio se nenadležnim u slučaju tužbe SR Jugoslavije protiv osam država NATO, jer SRJ u vrijeme kad je tužba podnesena formalno nije bila članica UN.