• Hram Svetog Save na Vračaru, 17 hiljada kvadrata betona unutrašnjosti najveće crkve na Balkanu, prekriće mozaik – biće to poklon ruske države i crkve narodu Srbije, vrijedan oko 30 miliona evra.

Hiljade kvadrata betona prekriće mozaički “tepisi” sazdani od miliona komadića kamena i stakla.
Srpska pravoslavna crkva ima potpuni uvid u crteže koje trenutno radi čuveni ruski freskopisac i ikonopisac Nikolaj Aleksandrovič Muhin, a i srpski umjetnici daće svoj doprinos u ukrašavanju hrama.
Ovaj mozaik je novina u hramovnom slikarstvu, a baziran je na srednjovjekovnoj srpskoj i vizantijskoj kulturi.
Hram će biti pretežno u nijansama zlatne boje, jer zlato je simbol svjetla i preobraženja.
U Moskvi je u toku izrada skica po kojima će se raditi, a njoj je prethodilo istraživanje i upoznavanje s ikonopisom Srpske pravoslavne crkve kroz vijekove.
Ideja da se ruska crkva, narod i država uključe u gradnju hrama Svetog Save postojala je već u prvom konkursu za izgradnju hrama 1905. godine, ali je mnogo kasnije presudila posjeta ruskog predsjenika Vladimira Putina.
Pošto je Grčka učestvovala u gradnji, dajući značajna sredstva za izradu fasade, Društvo za podizanje hrama Svetog Save željelo je da se u izgradnju uključi i Rusija. Prilikom posjete Dimitrija Medvedeva, tadašnjeg predsjednika Ruske Federacije, Beogradu predloženo je da Rusi urade dio živopisa, na šta je Medvedev članovima Društva rekao: “Zašto dio, uradićemo sve”.
Zatim je Vladimir Putin u razgovoru sa patrijarhom srpskim potvrdio da će Rusija izraditi mozaik i to je definisano tako da: ono što ruska strana crta – ruska strana i izvodi i snosi troškove. Putinu je ukazano da se radi o velikom novcu, ali je on do te mjere bio oduševljen idejom, da je na kraju razgovora rekao samo – biće!
Mozaik će nastajati u radionicama u Moskvi ili Bjelorusiji, a pripremljeni materijal biće dopreman u Srbiju, gde će ga montirati srpski umjetnici. Brzina radova zavisiće od finansiranja. Tačan iznos potreban za oslikavanje hrama nije poznat, jer se ne zna po kojoj je cijeni ruska strana dogovorila radove sa Imperijalnom Hudožestvenom Akademijom.
Ove godine navršilo se 120 godina od odluke o izgradnji i osnivanja Društva za podizanje Hrama, čije je reosnivanje 2001. godine inicirao tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić. Tadašnji patrijarh srpski Pavle i članovi Društva prihvatili su njegov prijedlog da se izgradnja ne dovršava na brzinu, novcem državne kase, već da nastavak radova bude obnova srpskog nacionalnog duha, projekat koji će izgraditi sve nas u mjeri u kojoj mi gradimo hram.
Za oslikavanje, ili kako Nikolaj Muhin kaže – preobraženje hrama, biće potrebno najmanje osam godina, zbog veličine crkve.
Hram na Vračaru veliki je ne samo po kvadraturi, on treba da bude veliki i duhovno, treba da bude svepravoslavni i to je najvažniji dio njegove grandioznosti – navodi agencija Sputnik.

Izvor: Srna