Najkišovitiji početak godine u Hercegovini u posljednjih pola vijeka izazvao je porast vodotokova i plavljenje kraških polja.Zalomka koja u prosjeku teče 200 dana godišnje, pojavila se u rijetko viđenom izdanju stvarajući nesvakidašnje slike južnog dijela Nevesinjskog polja.

Formirana je prirodna akumulacija na prostoru koji je približan površini projektovanog bazena za potrebe HE Dabar od 900 hektara. Zalomka je pokazala veliki hidroenergetski potencijal i najavila neki ljepši ambijent koji će stvoriti višenamjenski sistem Gornji horizonti.

Izgradnja HE Dabar je trenutno najveća investicija u Republici Srpskoj. Glavni radovi su u toku, osnovna izlazna dionica tunela je probijena i nakon što se završi obloga radiće se ulazna građevina. Za potrebe buduće hidroelektrane izgrađeno je 30 kilometara pristupnih puteva i 35 kilometara dalekovoda. Voda sa izvorišta Udbina dovedena je do svih objekata, a riješeno je i vodosnabdijevanje opštine Nevesinje.

Sada se sa nestrpljenjem očekuje potpisivanje ugovora sa kineskim investitorima o izgradnji i finansiranju brane «Pošćenje» i akumulacije «Nevesinje», nasipa Grebak i Vranjača, vodostana i cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade i razvodnog postrojenja.

Zahvaljujući odličnim poslovnim rezultatima HET-a sa kraja prošle i početka ove godine ubrzana je isplata nadoknada za zemljište eksproprisano za potrebe gradnje objekata HE Dabar.

Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u Ilija Tamindžija, kaže da je potrebno izvršiti eksproprijaciju više od 1 000 hektara zemljišta i da je do sada prioritet bilo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u zoni objekata za čiju gradnju postoji zakonom utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Naglašava da je HET za ovu namjenu izdvojio oko 15 miliona KM.

Poslije nekoliko teških godina HET se napokon može pohvaliti odličnim početkom 2021. godine. Vrlo povoljna hidrološka situacija, pogonska spremnost i raspoloživost svih agregata iz sistema hidroelektrana na Trebišnjici kao i angažovanje protočne hidroelektrane « Čapljina», omogućili su proizvodnju od 118 GWh  električne energije u januaru, što je skoro duplo više od planirane proizvodnje za ovaj vremenski period .

─ Uzimajući u obzir trenutno stanje, projekcije dotoka i kote naših akumulacija, sa sigurnošću se može reći da će proizvodnja i u naredna dva mjeseca biti znatno veća od višegodišnjeg prosjeka u prvom kvartalu ─ ističe Tamindžija i dodaje da je zahvaljujući ovim pokazateljima bila moguća isplata za eksproprijaciju od 1,5 miliona KM, samo u toku jedne nedjelje januara.

Tamindžija podsjeća da je HET trenutno u najvećem investicionom ciklusu od svog osnivanja i da je izgradnja hidroelektrane Dabar, kao prve u nizu elektrana iz sistema Gornjih horizonata, strateško opredjeljenje preduzeća i najvažniji korak ka budućnosti u kojoj će se potrebe za energijom umnogostručiti.

Vršilac dužnosti direktora  HE Dabar Slaviša Stajić kaže da je do sada izvršena eksproprijacija oko 25% predviđenih površina i to na području gdje će se graditi brana «Pošćenje» sa nasipima Grebak i Vranjača, vodostan sa cjevovodom  i mašinska zgrada sa razvodnim postrojenjem, dok se za eksproprijaciju u zoni akumulacije u Nevesinjskom polju čeka okončanje sudskih postupaka koje su pokrenuli vlasnici parcela i objekata nezadovoljni utvrđenim iznosima.  

Stajić dodaje da će postupak eksproprijacije zemljišta u Dabarskom polju, koji je potrebno sprovesti za potrebe izgradnje kanala, započeti čim se za to stvore potrebni uslovi i voda povuče sa ovog područja.

Saglasno predugovoru o eksproprijaciji uzmeđu Vlade Republike Srpske i HE Dabar, ovaj proces vrši Prvobranilaštvo RS u saradnji sa područnim jedinicama Geodetske uprave, dok nadoknade za eksproprisanu imovinu isplaćuje HE Dabar.

Zanimljivosti o rijeci Zalomki

Geolozi tvrde da Zalomka prije tri miliona godina nije ponirala, nego je površinski tekla iz Gatačkog polja u Nevesinjsko, potom preko Dabrice današnjom dolinom Radimlje do Stoca i dalje koritom Bregave.
Hercegovačka ponornica ima tri imena. Izvire u Gacku kao Đeropa, kroz Nevesinjsko polje protiče kao Zalomka, a nadzemni tok završava pod nazivom Kolješka rijeka.
Po dimenzijama ulaznog otvora ponor Zalomke u Biogradu je izuzetna pojavau krasu, svjetskih razmjera, sa kapacitetom poniranja od 110 metara kubnih u sekundi.
Krašku ponornicu Zalomku naseljava endemična vrsta ribe gaovica. Otkrio je austrijski biolog Štandačner 1901. godine.
Odnos između najvišeg i najnižeg nivoa vode u podzemlju Nevesinjskog polja je 312 metara što je najveća amplituda u svijetu.
Preko Skakala, 120 krupnih kamenova na rijeci Zalomci u Budisavlju, mještani su prelazili vijekovima i nikad se nije dogodilo da se neko utopi.
Nabujala Zalomka novembra 1934. godine porušila je sve mlinice i ćuprije na Zalomci, a stanovnici Budisavlja su iseljeni. Voda je poplavila čitavo Nevesinjsko polje i prelila preko Guberaša i Dabrice prema Stocu.
Zalomka je jedini put dodirnula Gvozdeni most novembra 2010. godine.Rekordne padavine tog mjeseca od 657l/m2 poplavile su 1.000 hektara Nevesinjskog polja.