Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić istakla je da je turističke kapacitete u Srpskoj lani posjetilo 50-60 odsto domaćih turista u odnosu na godinu ranije i najavila za 2021, u zavisnosti od epidemiološke situacije, kreiranje mjera koje bi hotelijerima i privrednim subjektima iz sektora turizma i ugostiteljstva omogućile optimalan nastavak rada.
 

- Pokušaćemo u ovoj godini sa brojnim udruženjima i svjetskim partnerima koji djeluju na teritoriji Srpske kreirati mjere koje će pomoći hotelijerima, ali i svim ostalim privrednim subjektima u oblasti turizma i ugostiteljstva da stanu na noge i kada prođe pandemija virusa korona nastave sa svojom aktivnošću na najbolji mogući način - rekla je Gašićeva u intervjuu Srni.

Ona je konstatovala da su resori kojima se bavi ovo ministarstvo u proteklom periodu pretrpjeli najveću štetu zbog pandemije i dodala da izvještaji Svjetske turističke organizacije, prema svim pokazateljima, govore o tome da su hotelijeri i svi drugi subjekti koji pružaju usluge smještaja najviše pogođeni pandemijom.

FOKUS NA PREVAZILAŽENJU POSTOJEĆE SITUACIJE

- Imajući u vidu da je epidemiološka situacija nepredvidiva i ne znamo šta nas čeka u ovoj godini, fokus aktivnosti smo usmjerili ka prevazilaženju situacije u kojoj se nalazimo. Još se ne može govoriti o saniranju posljedica jer je još u toku borba sa pandemijom i štetom koju trpe privredni subjekti - rekla je Gašićeva.

Ona je podsjetila da je Vlada Srpska u proteklom periodu donijela niz mjera u namjeri da pomogne privrednim subjetima u prevazilaženju postojeće situacije.

Gašićeva je kao primjer nekih od najkonkretnijih parametara gubitaka usljed pandemije navela boravišnu taksu, koja je u 2019. naplaćena u visini od oko 1,6 miliona KM, a u prošloj godini, zaključno sa novembrom, oko 950.000 KM.

- Ova naplata boravišne takse rezultat je naše kampanje `Doživi Srpsku`, koju smo sprovodili prošle godine, te turističkih vaučera koji su realizovani u našim turističkim objektima - rekla je ona.

OSJETAN PAD DOLAZAKA TURISTA

Govoreći o sektoru turizma, Gašićeva je navela da Srpska "nije u tolikom minusu", kako je to nagovještavala situacija sa pandemijom u martu i aprilu.

- U ovom trenutku možemo govoriti o nekih 50 do 60 odsto posjeta /domaćih/ turista našim turističkim kapacitetima u 2020. u odnosu na godinu ranije, a kada je riječ o stranim turistima - to je na nivou od oko 10 odsto od onog u 2019 - kaže ona.

U prvom naletu pandemije bilo je potpunog zatvaranja granica, što je uzrokovalo nedolazak stranih turista. Kako su se epidemiološke mjere mijenjale, počeli su dolaziti strani turisti, i to najviše iz regiona, odnosno iz Srbije i Hrvatske, te nešto slovenačkih turista.

Gašićeva je istakla potrebu opreza u vezi sa predviđanjima o stanju u turizmu u 2021. godini.

- Na nama je da procijenimo na koji način možemo pomoći našim privrednim subjetima da održe poslovanje, kao i da svi radimo da pandemija što brže prođe, nakon čega možemo biti fokusirani na oporavak. Pozvala bih građane da se pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera, posebno u vrijeme praznika, koje bi trebali proslaviti u krugu porodice - naglasila je Gašićeva.

OZBILJNE GUBITKE TRPI I TRGOVINA

Gašićeva je istakla i da je sektor trgovine pogođen pandemijom virusa korona.

Ona je podsjetila da je na početku epidemije registrovan veći promet u trgovini, imajući u vidu da su ljudi bili uplašeni i stvarali zalihe kod kuće, ali je na kraju tog perioda uviđeno po presjeku stanja da je riječ uglavnom o osnovnim životnim namirnicama koje su intenzivnije nabavljane u kratkom periodu.

Gašićeva je rekla da je, poslije tog perioda, došlo do pada i trgovina je počela trpjeti ozbiljne gubitke, pa su registrovani slučajevi zatvaranja određenih, posebno manjih radnji.

- U narednom periodu nadamo se smirivanju postojeće situacije, što će doprinijeti razvoju ove djelatnosti jer sada imamo smanjenje obima trgovanja zato što su ljudi fokusirani na nestabilnu situaciju i zadovoljavanje osnovnih potreba - naglasila je Gašićeva.

Ona je ukazala da je Vlada Srpske, radi zaštite trgovinskih djelatnosti i građana, donosila uredbe kojima je uticala i na formiranje cijena naftnih derivata.