Mjere koje je preduzela Vlada Republike Srpske od izbijanja krize bile su pravovremene i efikasne, te u značajnoj mjeri doprinijele izbjegavanju dramatične situaciju u Budžetu, kao što je to bilo u vrijeme globalne ekonomske krize i poslije poplava 2014. godine, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.

Ona je istakla da je krajnji rezultat ovih mjera primjetan, jer su očuvana radna mjesta, zdravstveni sistem je reagovao adekvatno, a budžetska stabilnost je održana.

Oporavku privrede od gubitaka uzrokovanih pandemijom značajno doprinosi i Garantni program kao nova mjera Vlade Republike Srpske i Ministarstva finansija, posebno usmjerena najosjetljivijem dijelu privrede – mikro, malim i srednjim preduzećima koja imaju problema sa kolateralom i teško dolaze do banaka.

O prednostima ovog vida kreditiranja za privrednike, mjerama Vlade Republike Srpske i njihovim vidljivim efektima u intervjuu za portal bawaluka.net govorila je Zora Vidović, ministara finansija Republike Srpske.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Pandemija korona virusa pogodila je gotovo sve segmente društva, a prema prvim procjenama pored zdravstvenog, najveće udarce pretrpjela je i privreda. Kako se Vlada Republike Srpske nosi sa finansijskim posljedicama?

Pandemija korona virusa je uticala na sve segmente društva u manjoj ili većoj mjeri. Najveće udarce pretrpili su zdravstveni sektor i privreda, jer su prekinuti globalni lanci snabdijevanja sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima, a velike ekonomske posljedice su imali i saobraćaj, posebno međunarodna špedicija, trgovina i turizam, te ugostiteljstvo, a probleme sa poslovanjem su imali i zaposleni u institucijama kulture i medijima.

Mjere koje je preduzela Vlada Republike Srpske od izbijanja krize bile su pravovremene i efikasne, s krajnjim ciljem održanja zdravlja stanovništva i očuvanja radnih mjesta i održanja privrednih aktivnosti. Upravo zbog preduzetih mjera, nismo imali dramatičnu situaciju u Budžetu, kao što je to bilo u vrijeme globalne ekonomske krize i poslije poplava 2014. godine, a uspjeli smo i spriječiti širenje pandemije.

Kada su u pitanju finansijske posljedice pandemije, Republika Srpska je do sada za te svrhe izdvojila 210,8 miliona KM budžetskih sredstava, od čega je 98,7 miliona usmjereno na zdravstvo, 81 miliona KM za privredu, a 30 miliona je usmjereno za podršku opštinama i gradovima koji su usljed pojave ekonomskih posljedica takođe oštećeni za određeni dio prihoda.

Negativni ekonomski uticaj pandemije se najviše ogleda u padu industrijske proizvodnje, posebno izvoznog karaktera, jer su ta preduzeća izgubila svoje tržište bilo za gotove proizvode ili sirovine i već ugovorene poslove. Mnogi privredni subjekti su se okrenuli domaćem tržištu, ali su posljedice bile neizbježne. Najveću spoljnotrgovinsku razmjenu smo imali sa zemljama iz okruženja, pa zbog toga privredni oporavak u velikoj mjeri zavisi i od oporavka u okolini.

Na početku ove godine, sve do polovine marta, prihodi su imali izuzetan rast. Nakon toga je došlo do ogromnog pada i sada se to polako vraća u normalne tokove, posebno kada su u pitanju direktni prihodi. Mi smo projektovali u Rebalansu da će prihodi pasti za 240 miliona, ali očekujemo do kraja godine povoljniju situaciju koja bi taj pad ublažila. Bilo bi značajno kada bi u narednom periodu bila povećana potrošnja, a time i povećan nivo indirektnih poreza.

U toku je kreiranje Programa ekonomskih reformi za predstojeći period koji će obuhvatiti makroekonomska kretanja i projekcije za predstojeći period, ukazati na problematične segmente, te ponuditi najadekvatnija rješenja koja će prethodno biti usaglašena sa partnerima u socijalnom dijalogu s ciljem što bržeg vraćanja na privredni rast koji smo imali prije izbijanja pandemije.

Konkretno, koje su mjere do sada preduzete u cilju pomoći privredi i sa kakvim rezultatima?

Mjere podrške privredi od izbijanja pandemije su bile višestruke i imale su više pravaca djelovanja. Uredbe i odluke su usmjerene na podršku trenutnoj likvidnosti, očuvanju zaposlenosti, podršci novoj privrednoj aktivnosti, ali i obezbjeđivanju neophodnih sredstava za što hitnije saniranje negativnih posljedica pandemije.

Na osnovu tih uredbi isplatili smo poreze i doprinose za mjesec mart, kao i minimalne plate i doprinose za april, a isplatili smo doprinose za maj za preduzetnike i poslovne subjekte u Republici Srpskoj koji su bili spriječeni da rade ili su pretrpjeli štetu usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona.

Vlada Republike Srpske je za svrhu sanacije posljedica pandemije po svim osnovima, uključujući i namjenske račune i Budžet, zbog povećanih potreba usljed pojave pandemije za privredu utrošila 81 milion KM, a podrška se nastavlja i dalje. Raspisan je javni poziv i tek treba da se realizuje podrška od pet miliona izvoznicima, a biće isplaćene i plate za juni i juli za prevoznike u međunarodnom transportu.

Do sada smo imali i indirektne mjere za podršku likvidnosti privredi koje su uvedene odmah po izbijanju pandemije. Agencija za bankarstvo je uvela odluku o privremenim mjerama banaka i mikrokreditnih organizacija kojim je stavljen moratorijum na otplatu kredita. Takođe je Investiciono razvojna banka preduzela određene mjere prolongiranja otplate. Od kraja marta su izmjenama Pravila plasmana smanjene kamatne stope na 0.5 odsto procentnih poena na kredite privredi, uz grejs period do šest mjeseci. U oblasti poreza smo donijeli niz olakšica u vidu pomjeranja rokova za plaćanja dospjelih obaveza u svrhu saniranja ekonomskih posljedica pandemije, prolongirana su plaćanja obaveza po završnom računu za 2019. godinu, a na paušal malih zanatskih subjekata sa jednim ili dvoje zaposlenih godišnji porez od 600 KM umanjen je za 60 odsto, dok je uveden i moratorijum u otplati reprograma poreskih dugova.

Prvenstveno cilj mjera Vlade Republike Srpske bio je očuvati u životu domaća preduzeća i sačuvati zdravlje stanovništva, dok će u narednom periodu fokus trebalo da bude na razvoju domaće privrede i zaštitu domaćih proizvoda. Koliko ste do sada uspjeli u takvim namjerama i kolika je tu zasluga finansijskih mjera pomoći Vlade Republike Srpske?

Krajnji rezultat naših mjera je primjetan, jer su očuvana radna mjesta, zdravstveni sistem je reagovao adekvatno, budžetska stabilnost je održana. Činjenica da su direktni poreski prihodi pali samo za 3% u odnosu na prošlu godinu, a doprinosi su čak i veći za 3,5 odsto, ukazuje na to da ne samo što nije smanjen broj zaposlenih, nego je prema podacima Zavoda za zapošljavanje i povećan za 200 radnika. To je uz očuvanje zdravlja stanovništva bio jedan od naših osnovnih ciljeva i smatram da smo u tome uspjeli.

Od marta kada smo shvatili sa kakvim problemom se suočava naš region, reagovali smo hitno. Svjesni važnosti domaćih resursa, značajna sredstva smo uložili u poljoprivrednu proizvodnju. Obezbjedili smo sjetvene pakete vrijedne dva miliona KM. Sada smo dodatnih dodatnih pet miliona KM usmjerili na otkup povrća, junadi i svinja. Budžetom za 2020. godinu je za agrarni sektor predviđeno 75 miliona KM, dok smo za subvencije za nabavku mašina i opreme planirali izdvojiti još osam miliona KM.

Poljoprivreda je veoma važan sektor, ali se takođe velika prednost daje domaćim kompanijama koje ulažu u nove tehnologije. Važno da se generišu nova radna mjesta jer to pokreće potrošnju i oživljava privredu, a omogućava da javni fondovi budu što je više moguće popunjeni.

Povezivanje tržišta je bilo od velikog značaja za svjetsku ekonomiju, ali se u kriznim momentima, poput posljednje globalne krize izazvane pandemijom pokazalo kao nedostatak. Suština je u tome da su se zemlje koje su bile bolje pripremljene i orijentisane na domaću proizvodnju i resurse bolje snašle. Kod nas je situacija bila povoljna, jer nam je prehrambena industrija orijentisana na domaće izvore. Međutim, u određenim oblastima su inostrani dobavljači prekinuli isporuke ili su podigli cijene, a domaći proizvođači nisu imali dovoljno zaliha ili sirovina, a ni dovoljno tehnologije. Pokazalo se da treba ulagati u domaće resurse i da su znanje i nove tehnologije od suštinskog značaja da bi se postigla produktivnost.

Značajno je i inostrano tržište na koje je potrebno što prije izaći sa gotovim proizvodima. S tim u vezi smo odlučili da podržimo izvozni sektor sa ukupnim iznosom od pet miliona.

Vlada Republike Srpske će nastaviti da prati stanje u privredi, te će, u skladu sa situacijom, i u saradnji sa poslovnom zajednicom, kreirati nove mjere radi očuvanja privredne aktivnosti i radnih mjesta u Srpskoj koje će biti pretočene i u ključne dokumente Program ekonomskih reformi i Budžet Republike Srpske za narednu godinu.

U okviru seta mjera Vlade Repulike Srpske za pomoć privredi je i Garantni program kojim se olakšava kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća. Koje su prednosti ovog vida kreditiranja za privrednike i koje kategorije privrednika su obuhvaćene ovom mjerom?

Oporavku privrede od gubitaka uzrokovanih pandemijom značajno doprinosi Garantni program kao nova mjera Vlade Republike Srpske i Ministarstva finansija. Posebno je usmjerena najosjetljivijem dijelu privrede – mikro, malim i srednjim preduzećima koja imaju problema sa kolateralom i teško dolaze do banaka. Država, posredstvom Garantnog fonda, daje garanciju tim preduzećima za 70 odsto svakog pojedinačnog kredita, ne samo za obrtni kapital, već i za tehnološko unapređenje, čime će im se olakšava nastavak poslovanja u aktuelnim kriznim okolnostima. Vrijednost Garantnog programa u pogledu maksimalnog iznosa garancije je 50 miliona KM, a ciljani nivo kredita koje banke i mikrokreditne organizacije iz vlastitih sredstava odobravaju iznosi 238 miliona KM.

Napomenula bih još da je donošenju Garantnog programa prethodila izmjena Zakona o Garantnom fondu Republike Srpske, u maju ove godine, kojim je omogućeno Garantnom fondu da upravlja garantnim programima koje Republika Srpska organizuje u opštem ekonomskom interesu radi lakšeg pristupa finansijskim sredstvima tokom trajanja i uticaja posebnih okolnosti na privredu Srpske.

U kojoj mjeri su privrednici upoznati sa novom kreditnom linijom i kakav je odziv privrednika za sredstva iz Garantnog fonda?

Bez obzira na to da li su namijenjeni za finansiranje osnovne djelatnosti odnosno za likvidnost, obrtna sredstva ili investicione troškove, krediti se privrednicima odobravaju po posebnim, prilagođenim uslovima. Maksimalan iznos kredita za mikropreduzeća, preduzetnike i poljoprivredna gazdinstva je 30.000 KM, za mala preduzeća 100.000 KM a za srednja preduzeća: 250.000 KM. Rok otplate je do četiri godine, uključujući i grejs period od tri do 12 mjeseci.

Ovo su neki od uslova kreditiranja sa kojima su svi privrednici, posredstvom Garantnog fonda, upoznati i koji su zaista povoljni i maksimalno prilagođeni potrebama privrednika u aktuelnoj kriznoj situaciji. Shodno tome, odziv je dobar i zadovoljni smo njime.

Sa koliko banaka do sada je Garantni fond Republike Srpske potpisao ugovor i kakve su prve procjene učinka ove mjere na jačanje privrede u Srpskoj?

U skladu sa objavljenim Javnim pozivom, a nakon analize ponude pristiglih prijava, Garantni fond Republike Srpske zaključio je ugovore o garantovanju sa 11 finansijskih institucija (banaka i mikrokreditnih organizacija). Zaključenjem ugovora o garantovanju između Garantnog fonda i finansijske institucije smatra se da je Republika Srpska izdala garanciju u korist te finansijske institucije.

O učinku Garantnog programa kao mjere za pomoć oporavku privrede od negativnih posljedica pandemije bolje će se moći govoriti nakon proteka određenog vremena, tokom kojeg će se rad potpomognutih privrednih subjekata odraziti na ukupno stanje u privredi, međutim već sada je evidentno da je zahvaljujući pomenutoj mjeri izbjegnuto gašenje velikog broja malih i srednjih biznisa a time i radnih mjesta.

Izvjesno je da će negativan uticaj pandemija virusa korona na privredu biti vidljiv i u narednom periodu. Da li možemo govoriti o nekim novim mjerama? Koliko je opravdan strah od novog talasa otpuštanja radnika i zatvaranja firmi?

Krajnji cilj svake mjere za pomoć privredi koju Vlada donese jeste zaštita privrede, radnih mjesta i ekonomska održivost. Pandemija je nažalost aktuelna još uvijek i negativne posljedice jesu brojne i neizbježne ali ne i nepremostive. Prateći razvoj situacije, usklađivaćemo postojeće i, po potrebi, donositi nove mjere kojima će se olakšati ekonomski oporavak i spriečiti otpuštanja radnika i gašenje preduzeća. Ekonomski opravak je, između ostalog, moguć samo uz održavanje i povećanje javne potrošnje, zbog čega neće biti ni smanjenja plata i penzija.

Vjerujem da je najgori period iza nas i da ćemo, kao iz svake prethodne krize, tako i iz ove izaći polako, ali sigurno.