U Republici Srpskoj je 25. septembra 2016. godine održan prvi referendum, čije je pitanje bilo: "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?", a pozitivan odgovor dalo je 99,81 odsto građana koji su izašli na glasanje.

Bio je to odgovor stanovnika Republike Srpske na pokušaj političkoig Sarajeva i Ustavnog suda BiH da Srpskoj oduzme 9. januar kao datum njenog istorijskog osnivanja.

Mada je formalno kao razlog za presudu Ustavnog suda navedena primjedba da taj dan pada na pravoslavni praznik Stefandan /Sveti Stefan/, što je, navodno, dikriminacija prema drugim narodima, suština je drugačuja.

Riječ je o pokušaju da Dan Republike Srpske bude "izmješten" sa 9. januara 1991. godine, pošto u to vrijeme nije bilo nikakvih sukoba u BiH, pa propagandni narativ o "genocidnom karakteru" Srpske, koja je, kako to tvrde bošnjački političari, "napravljena na zločinu" - nije održiv.

Narodna skupština Republike Srpske je 17. aprila 2015. godine usvojila Deklaraciju o Danu Republike Srpske.

Povod za donošenje Deklaracije bio je zahtjev tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH, u kojem je tražio ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske radi "spornog" proslavljanja Dana Republike - 9. januara.

Deklaracija je usvojena sa 63 glasa "za" i tri glasa "protiv". Protiv Deklaracije bili su poslanici kluba Koalicije "Domovina", koju su činili poslanici iz SDA, HSP-a BiH i Stranke za BiH, dok su poslanici svih drugih velikih stranaka glasali "za".

U Deklaraciji se navodi da je osporavanje odredaba Zakona o praznicima Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH "isključivo politički, a ne pravno zasnovan akt, čiji je prikriveni cilj negacija legaliteta i legitimiteta Srpske i dejtonskog ustavnopravnog poretka BiH".

Dan Republike Srpske - 9. januar slavi se kao njen glavni praznik.