Bogosluženjima i polaganjem cvijeća na spomen obilježja u selima Udrežnje i Drežanj u srijedu 3. juna biće obilježena 79. godišnjica stradanja žrtava ustaškog zločina i prvog oružanog otpora okupatorskim jedinicama u Drugom svjetskom ratu. Crkva u Slatu proslavlja krsnu slavu.

Udrežnjani koji su slobodarsko opredjeljenje i patriotizam pokazivali u svim bunama i ustancima 2. juna 1941. godine doživjeli su masovan pokolj od ustaške horde samo zato što su bili Srbi.

Potomci žrtava i ove godine, na 79. godišnjicu, žele da se na dostojanstven način prisjete prvog stradanja nevesinjskog življa u Drugom svjetskom ratu.

U Drežnju će isti dan biti obilježeno 79 godina od prvog oružanog otpora okupatorsko-ustaškim jedinicama u Drugom svjetskom ratu.

U 8:15 časova delegacije će položiti cvijeće kod Spomen obilježja na mjesnom groblju u Drežnju, a nakon toga parastos, paljenje svijeća i polaganje vijenaca biće upriličeni i na Partizanskom groblju u ovom selu.

Iako je u istoriji ostalo zapisano da je Dan ustanka protiv fašizma u BiH 27. juli 1941. mještani nevesinjskog sela Drežanj su još 3. juna prvi smogli hrabrosti da pruže oružani otpor okupatorskoj sili. Kao i mnogo puta kroz istoriju, proradio je srpski inat i slobodarsko opredjeljenje mještana Drežnja koji su smogli snage da se suprostave zločincima.

Crkva svetog cara Konstantina i carice Jelene u Slatu 3. juna proslavlja krsnu slavu. Sveta liturgija počinje u 9 časova, a nakon bogosluženja biće obavljen slavski obred

Crkva u Slatu podignuta je u periodu od 1935. do 1937. godine na mjestu gdje je za vrijeme Nevesinjske puške 1875. godine noćio crnogorski kralj Nikola. Činu osvještanja prisustvovalo je oko 10.000 ljudi.

Crkva je prvi put obnovljena šezdesetih godina i bila je duhovno središte srpskog življa Slata i okolnih sela Šipačna, Grabovice, Žunovine i Drežnja. Velikim trudom mještana i uz dobru volju donatora ova pravoslavna svetinja je drugi put renovirana od 2009. do 2011. godine kada joj je udahnut novi život.

Obnovljenu crkvu 5. juna 2011. godine osvještao je episkop Grigorije.