Udruženje Srba iz Hercegovine u Novom Sadu godinama unazad nagrađuje najbolje hercegovačke studente. Predstavljamo vam Gačanina Miliji Stojanoviću koji je laskavu titulu najboljeg hercegovačkog studenta u Novom Sadu osvojio 2013 i 2014 godine.

 – Mi građevinci, kroz šalu, volimo da kažemo: «Sve što Bog nije stvorio, napravili su građevinci», u čemu i pronalazim opravdanost odabira moje struke. Od malih nogu sam imao veću sklonost ka tehničkim naukama, koja se na kraju realizovala upisom na Fakultet tehničkih nauka. U godinama kada sam ja upisivao fakultet građevinarstvo u Srbiji je imalo svoj procvat, da bi za nepunu deceniju doživilo skoro potpuni fijasko, priča Stojanović, ali ističe da se nikad nije pokajao.

– I da sam opet u mogućnosti da biram, ništa ne bih mijenjao. Smjer puteve sam izabrao iz razloga što su to jedni od osnovnih infrastrukturnih objekata svakog kraja i imaju funkciju tzv. krvotoka svake države. Putevi u našim krajevima su prilično loši, pogotovu u poređenju sa ostalim evropskim zemljama. Posljednjih godina primjetno je blago napredovanje u izgradnji i rekonstrukciji tih objekata i živimo u nadi da će se svi planirani projekti realizovati u doglednoj budućnosti.

Milija izražava zahvalnost za svoje obrazovanje gatačkoj gimnaziji, kao i svojoj porodici koja je uvijek bila podrška.

– Veliku zahvalonost za postignuti uspjeh dugujem svom nastavnom osoblju tokom školovanja u Gacku i Novom Sadu, koji su mi u mnogome pomogli da ostvarim svoje planove i ciljeve. Takođe, porodica je bila zvijezda vodilja tokom svih ovih godine koju nikad ne smijemo zaboraviti. Hercegovačkog kamena i zavičaja se uvijek trebamo sjetiti jer smo na njemu odrasli i sve do tad dok budemo znali; ko smo, šta smo i odakle smo, do tad ćemo i postojati.
Mladi obrazovani ljudi često odu iz Srbije u potrazi za boljim životom. Stojanović voli svoju zemlju, ali…
– U godinama koje slijede branim doktorsku disertaciju i nadam se da ću stečeno znanje a primijeniti u našoj zemlji, ali ako se za to ne pruži adekvatna prilika, naći će se neko drugo rješenje.

Da je ipak korjenima vezan za zavičaj svjedoči i ozbiljna analiza stanja u Hercegovini.

– Hercegovina, kao što i znamo, između ostalog, ima ogromni elektro-energetski potencijal, koji se u dobroj mjeri i koristi. Naravno, mogućnosti napretka uvijek postoje, ali problem je u tome što kapital koji se napravi u Hercegovini ne ostaje u Hercegovini. Mi generalno moramo da počnemo da razmišljamo globalno, a ne lokalno. Svaki pojedinac treba da počne da se bavi pitanjima opšteg dobra za zajednicu. Primjer tome neka bude nedavna saobraćajna nesreća, sa smrtnim ishodom, koja se dogodila na magistralnom putu M.20 Trebinje – Gacko, na ulazu u Gacko. Naime, nesreća jeste tragična sama po sebi, ali je tragičnija činjenica da je u posljednjih 20 godina na toj dionici, dugoj manje od 5km, poginulo preko 20 ljudi, a da se niko javno nije zapitao zašto je to tako. Krajnje je vrijeme da se nešto promijeni. Zato, svi treba da se zapitamo šta možemo uraditi da tu crnu statistiku smanjimo, počevši od svakog učesnika u saobraćaju do nadležnih lokalnih pa i državnih oragana. Nažalost, to je samo jedna od crnih tačaka u državi.

Biografija Milija Stojanović, rođen je u Gacku 20.08.1988.godine od oca Mladena i majke Mare. Osnovnu i srednju školu Milija je završio u Gacku, gdje je 2007.godine dobio nagradu za đaka generacije u čuvenoj gatačkoj gimnaziji.Potom upisuje studije Građevinarstva na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Osnovne studije završava u redovnom roku, 2011.godine, prvi na svom smjeru (putevi) sa prosječnom ocjenom 8,93 i iste godine upisuje master studije na istom studijskom programu, gdje je bio jedini student na smjeru. Septembra mjeseca 2012.godine završava master studije Građevinarstva, prvi u generaciji ’88., na sva 4 smjera, sa prosječnom ocjenom 9,67. Iste godine, u novembru mjesecu, upisuje doktorske studije, na matičnom fakultetu, čime postaje prvi doktorant iz svoje generacije. Trenutno je student treće, redovne, godine doktorskih studija, sa svim položenim ispitima. U toku je izrada doktorske disertacije. Milija ima sestru Mirjanu koja je student Farmaceutskog inženjerstva na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu.

Stojanović se osvrnuo i na moguću bolju putnu povezanost Hercegovine sa regijom.

– Razvoja Hercegovine upravo počiva na dobroj putnoj infrastrukturi. Napomene radi, sjetimo se samo starog «šumskog» puta za Hercegovinu, preko Čemerna, sjetimo se koliko je on muka zadao našem narodu. Izgradnjom nove saobraćajnice, prije dvije godine, napravljen je «bajpas» Hercegovini. Dalji privredni i infrastrukturni razvoj naših krajeva treba posmatrati i pratiti upravo kroz izgradnju kapitalnih projekata i to izgradnjom novih auto-puteva kroz okolne regije, a to su: 1) auto-put kroz BiH (Krak koridora 5C koji spaja Bosnu sa Hercegovinom i sa morem), 2) auto-put kroz Crnu Goru (Južni Jadran, koji spaja Srbiju sa Crnom Gorom i Jadranskim primorjem), 3)Jadransko-Jonska magistrala (spaja zemlje koje su u priobalju pomenutih mora i koja bi prema idejnom projektu trebala da prolazi i južnim dijelom trebinjske opštine) kao i rekonstrukcijom postojeće mreže puteva, pri čemu je urgentna rekonstrukcija državnog puta E-762 koji spaja glavne gradove BiH i Crne Gore (preko Foče i Šćepan Polja) i puta M.20 Foča-Gacko, preko Prijeđela.

Dva puta uzastopno-najbolji student Udruženja Navedenu nagradu sam dobio dva puta, 2013.godine – za najboljeg studenta master studija i 2014.godine – za najboljeg studenta doktorskih studija. Ove godine sam bio u komisiji za dodjelu nagrada najboljim studentima. Inače sam dugogodišnji član komisije za mlade u Udruženju, ranije «Srba iz Hercegovine i njihovih potomaka u Vojvodini», a od prošle godine «Srba Hercegovaca i prijatelja u Srbiji» i ponosno ističem zalaganje naših mladih članova, kako u vidu promociju Udruženja kod naših studenata i generalno omladine u Srbiji i Republici Srpskoj, tako i aktivnosti koje naša omaladina realizuje posljednjih godina.

Gradnja saobraćajnica bi po Stojanovićevim riječima mogla biti tek početna faza privrednog procvata najjužnije srpske zemlje.
– Gradnjom ovih saobraćajnica Hercegovina bi se našla unutar mreže istih što bi svakako bio preduslov za mogućnosti i napredovanje u širokom privrednom sprektru. U zadnje vrijeme turizam (posebno u Trebinju) doživljava ekspanziju. On sa sobom može da povuče i mnoge druge pozitivne efekte. Resursa ima. Treba ih samo znati iskoristiti na pravi način.

Trifko Ćorović