U Republici Srpskoj se godišnje potroši oko sedam miliona KM na antibiotike, a postoji prostor za smanjenje te potrošnje, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora republičkog Instituta za javno zdravstvo Bransilav Zeljković.
 

- Kroz naše analize vidimo da je tendecija potrošnje antibiotika u padu i u odnosu na sve lijekove antibitoci čine procenat od 2,25 odsto. To nas ohrabruje, ali imamo još posla da taj procenat bude snižen - dodao je Zeljković.

On je novinarima pred početak simpozijuma pod nazivom "Promjene ne mogu čekati", upriličenog povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antibioticima, rekao da je potrebno podići svijest građana da ovi lijekovi ne moraju uvijek da se koristi protiv prehlade ili neke upale.

Irena Špegar-Drobac iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske rekla je da u Srpskoj postoji zakonski i programski okvir, koji se odnose i na pitanja u vezi sa antimikrobnom rezistencijom, te navela Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te Program kontrole antimikrobne rezistencije.

- Rezistencija može biti urođena i stečena i to je svjetski rastući problem prema kojem treba imati multidisciplinarni prostup - navela je Špegar-Drobac, dodajući, između ostalog, da u Srpskoj postoji i Komisija za kontrolu antimikrobne rezistencije, koja je multidisciplinarna po sastavu.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić naveo je da su mnoga profesionalna udruženja, kao što su Udruženja doktora porodične medicine, te ovaj fakultet, sačinili brojne smjernice i vodiče za racionalnu upotrebu antibiotika, "od upala grla do kompleksnih bakterijskih infekcija".

- Kada su u pitanju mala djeca, ponekad roditelji i na blago povišenu temperaturu reaguju veoma burno, smatrajući da dijete treba dobiti antibiotik. Svaka kutija antibiotika propisana djetetu u ranom razvoju može kasnije imati teške posljedice po njegov imuni sistem, na pojavu različitih alergijskih stanja, pa čak i do opstruktivnih bolesti pluća kojih u posljednje vrijeme možemo povezati sa primjenom ili ranom upotrebom antibiotika koja nije bila opravdana - naveo je Škrbić.

On je ocijenio da se u Srpskoj znatno manje koriste antibiotici u odnosu na zemlje u okruženju, te dva i po puta manje nego u Grčkoj ili Turskoj.

Šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Viktor Olšavski rekao je da se ova kancelarija godinama bori da se podigne svijest ljudi o opasnosti koja prijeti od rezistencije na antibiotike, dodajući da korisnici antibiotika moraju slušati savjete doktora, bez čije preporuke ga ne treba upotrebljavati, niti ih uzimati ako su propisani nekom drugom.

- Antibiotici su jedno od najvećih dostignuća moderne medicine, ali problem je u tome što mikroorganizmi, kao što su to bakterije, imaju sposobnost razvijanja otpornosti na antibiotike. Ukoliko ne budemo pažljivi i oprezni u korištenju antibiotika, može se desiti da se izgubi to oružje - istakao je Olšavski.

On je naveo da usljed rezistentnosti na antibiotike u svijetu godišnje umre oko 700.000 lica od infekcija koje izazivaju mikroorganizmi, od čega je 33.000 smrtnih slučajeva je u Evropi.

Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima obilježava se od 18.do 24. novembra.