„Klimatske promjene: rizici i zajedničko djelovanje u regionu“ tema je druge Međunarodne konferencije o klimatskim promjenama, koja se danas održava u Trebinju, u organizaciji Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Srpske u JU „Ekologija i bezbjednost“ Trebinje.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić ističe da region, kroz razmjenu znanja i dobrih praksi, zajednički mora naći odgovore na sve izraženije neželjene posljedice klimatskih promjena.

Iako su klimatske promjene platenarni problem, a njihovi uzročnici visikoindustrijalizovane zemlje, svaka zajednica, koliko god bila mala, mora dati svoj doprinos, napomenula je ministar Golić.

Kao posljedica klimatskih promjena, dodala je ona, u Srpskoj su u posljednje dvije decenije evidentirane 23 prirodne nepogode, a štete se mjere stotinama miliona dolara.

„Uzmite sve suše i poplave od 2000 godine, a da ne govorimo o izgubljenim ljudskim životima. Nema novca kojim se to može mjeriti. Znate i da je cijeli jedan budžet Republike Srpske morao biti usmjeren na rehabilitaciju svega što su klimatske promjene uzrokovale kroz katastrofalne poplave 2014. godine“, podsjetila je Golić.

Golićeva je istakla da Srpska već primjenjuje konkretne mjere smanjenja rizika, te da je samo kroz projekte energetske efikasnosti - koja štedi energente i smanjuje nivo emisije štetnih gasova - ministarstvo uspjelo da obezbijedi značajna bespovratna sredstva međunarodnih organizacija.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, koja je i otvorila drugu konferenciju o klimatskim promjenama, kazala je da će ona postati tradicionalna, te najavila učešće većeg broja međunarodnih eksperata na trećem skupu koji će u Trebinju biti organizovan na jesen naredne godine.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kazao je da je konferencija o klimatskim promjenama prilika da nam međunarodni eksperti iz ove oblasti daju smjernice - šta je neophodno uraditi kako bi se smanjili njeni nepoželjni efekti.

„Trebinje danas praktično ima dva godišnja doba – ljeto i zimu. To donosi i razne vrste elementarnih nepogoda – ljeti probleme sa požarima, a evidentne su i poplave. Glavna poruka skupa je da jedino zajedno možemo da nastupamo, udružimo i sredstva i znanje da bi u narednom periodu bilo i manje štete od posljedica klimatskih promjena“, napomenuo je Ćurić.

I državni sekretar u Ministarstvu za zaštitu prirodne sredine Republike Srbije Ivan Karić napominje da je važnost skupa u Trebinju - zajedničko djelovanje u regionu, jer problem koji je sve evidentniji zahtijeva zajedničku strategiju prilagođavanja i promjene tehnologija.

„Moramo da pripremamo i našu poljoprivredu i naše ekonomije za klimatske promjene. Možda ćemo morati da razmišljamo i u promjeni kultura koje se uzgajaju, možda i o jednom novom ekonomskom modelu“, napomenuo je Karić. 

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, rekao je da je misija fonda provođenje mjera i projekta prilagođavanja klimatskim promjenama, koje pogađaju sve segmente života, a kako bi se ublažili svi neželjeni efekti na stanje u društvu.

„Iskoristili smo priliku da danas sa gradonačelnikom govorimo i o budućim zajedničkim projektima Vlade RS i Grada Trebinja u oblasti unapređenja sistema upravljanja otpadom i energetske obnove javnih objekata, a fond je u tom smislu glavni finansijski mehanizam Vlade za naplatu naknada od zagađivača i finansiranje mjera“, istakao je Todorović.

On je podsjetio da je kroz program energetske obnove objekata ranije rekonstruisana zgrada Bolnice Trebinje.