Najpovoljnija trasa jadransko-jonskog autoputa koji bi u perspektivi trebalo da prođe i kroz BiH bila bi od Počitelja, preko Neuma do Trebinja, i dalje prema granici sa Crnom Gorom.

Dužina ove trase bila bi 102 kilometra i prema prvim procjenama koštala bi oko 1,5 milijardi KM.

Na danas održanoj prezentaciji projekta "Izrada planersko-studijske dokumentacije za jadransko-jonski autoput na dijelu kroz BiH" istaknuto je da bi sljedeća faza bila izrada idejnog projekta, zatim studija uticaja na životnu sredinu, a tek onda izrada glavnog projekta i priprema dokumentacije za građevinsku dozvolu, kako bi sve bilo spremno za eventualnu investiciju.

"Ovaj projekat je posebno važan za jugoistočni dio Hercegovine i on počinje u Počitelju, gdje se spaja sa koridorom 5c", rekao je Saša Dalipagić, zamjenik ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH, ističući da bi ovim projektom opštine Stolac, Ljubinje, Ravno, Neum, Čapljina, kao i grad Trebinje oživjeli i bili povezani sa zemljama regiona, ali i zapadnom Evropom i Azijom.

„Mi u Bosni i Hercegovini želimo da Jadransko-jonski autoput prolazi kroz BiH i da dužina trase bude oko 110 kilometara, te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s Koridorom 5C, pa preko dijelova opština Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popovog polja do Trebinja i spojne tačke s Crnom Gorom na rejonu Aranđeleovo/Nudo", rekao je Dalipagić

Inače, jadransko-jonski autoput dužine je oko 1.110 kilometara, a prolazio bi kroz sedam zemalja. Njegov početak bio bi u Italiji u Trstu, a prolazio bi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završavao u Grčkoj.

Kako je istakao Dalipagić, s obzirom na važnost ovog autoputa pokrenut je tender za izradu studijske dokumentacije koji je završen za 18 mjeseci, a projekat je radio konzorcijum firmi "Ipsa" Sarajevo i IG iz Banjaluke sa podizvođačima.

"Danas je predstavljena jedna od pet trasa za koju smatramo da je najpovoljnija", rekao je Dalipagić, izrazivši nadu da će ovaj autoput biti i dio panevropskih saobraćajnih koridora.

Enes Čovrk, koordinator na projektu, rekao je da je on ekonomski opravdan kao društveno koristan jer obezbjeđuje perspektivu za dalji razvoj.

"Projekti infrastrukture ne moraju uvijek biti profitabilni, bar za onoga ko upravlja tom infrastrukturom, jer je primarni fokus na korisnicima, na poboljšanju usluga, odnosno saobraćaja", rekao je Čovrk.

I Mladen Goluža, takođe jedan od koordinatora, rekao je da se radi o važnom projektu koji povezuje koridor 5c sa koridorima u Hrvatskoj, a postoji i veza sa lukom Ploče, sa sjeverom i mostom Svilaj, čija izgradnja se privodi kraju.