Prilikom obavljanja poslova deminiranja u BiH je od 1996. godine do sada stradalo 125 deminera, od čega 53 smrtno, potvrđeno je "Nezavisnim" u BHMAC-u, a stručnjaci smatraju da je situacija po pitanju mina nepovoljna, te da će biti potrebno još mnogo godina da se BiH očisti od mina.

Podsjetimo, u nedjelju su prilikom deminiranja poginula dva deminera Slaviša Pljuco i Savo Kalajdžić iz Pala, dok je jedan povrijeđen na području Kupresa.

"U prvih šest mjeseci 2019. godine dogodile su se dvije deminerske nesreće, prva kod Goražda, a druga u Kupresu. U prvoj su dva deminera lakše povrijeđena, a u drugoj su dva poginula i jedan lakše povrijeđen", istakli su za "Nezavisne" u BHMAC-u.

Prema podacima sa zvanične stranice BHMAC-a, trenutna veličina sumnjive površine na mine u BiH iznosi 1.018 kilometara kvadratnih ili, kako je navedeno, 2,1 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH, a u poslijeratnom periodu od mina je smrtno stradalo ukupno 614 osoba.

"Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 79.000 mina", stoji u podacima BHMAC-a.

Kako dodaju, prema opštim procjenama identifikovano je da je 129 gradova/opština zagađeno minama, odnosno 1.398 nasljenih mjesta je pod uticajem mina i kasetne municije. Kako kažu, mikrolokacije kontaminirane minama i kasetnom municijom direktno utiču na bezbjednost 545.603 stanovnika ili 15 odsto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Dragan Kos, pomoćnik direktora za deminiranje u Republičkoj upravi civilne zaštite RS, kazao je da je proces deminiranja poprilično usporen odlaskom dobrih donatora i priliva sredstava.

"Nova strategija predviđa da bi BiH od mina trebalo očistiti do 2025. godine, u skladu s tom strategijom i mi svi smo postavili neke ciljeve, operativne i strateške, ali ja generalno mislim da nema šanse da se do tada završi deminiranje jer nam je generalno svima problem taj stručni kadar", naglasio je Kos, te dodao da se mladi slabo opredjeljuju za deminiranje, vjerovatno, kako ističe, zbog finansijskih sredstava. Naglasio je da je u Srpskoj oko 200 kvadratnih kilometara pod minama, te da do sada ni dvije trećine nisu očišćene.

"Dodatno otežava što je oko 67 odsto pod šumama. Generalno nepovoljna situacija po sve nas", upozorava Kos.

Kako su "Nezavisne" ranije pisale, najveći broj minskih incidenata desio se na području Doboja, čak 63, a u minskim poljima na tom području smrtno je stradalo 34 ljudi, dok je 42 povrijeđeno. Kako je tada navedeno, iza Doboja  slijedi Brčko, sa 48 minskih incidenata, gdje je smrtno stradalo 12 ljudi, dok je povrijeđeno njih 27, a nakon toga  Gradačac sa 42 minska incidenta, gdje je povrijeđeno 38 lica, a 22 njih je smrtno stradalo. U sarajevskoj opštini Novi grad desilo se 36 minskih incidenata, u Travniku  35, a u Šamacu 33 minska incidenta.*