Od 2005. godine do danas, zbog naročite koristi po državu BiH, njeno državljanstvo dobila je 161 osoba, i uglavnom se radi o univerzitetskim profesorima, umjetnicima, sportistima i biznismenima.

Pogledom na spisak od 161 imena, preporuke za njihov prijem u državljanstvo BiH davali su sportski savezi, pojedina ministarstva, a među onima na čiju preporuku je naturalizovano možda i najviše državljana BiH su Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, koje su smatrale da je od interesa za BiH prijem u državljanstvo pojedinih biznismena iz Rusije, Amerike, Turske...

Najviše državljanstava BiH zbog naročitih zasluga dodijeljeno je prošle godine, i to ukupno 22, dok recimo 2009. i 2010. godine nijedno lice nije dobilo državljanstvo BiH. Što se tiče zemalja iz kojih dolaze, najviše državljanstava dodijeljeno je osobama iz tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore, koje uglavnom dolaze iz Bijelog Polja, Berana, Pljevlja, Podgorice, Cetinja, Prijepolja, Sjenice, Raške, ali i iz Beograda, Kosovske Mitrovice, Prištine, Zemuna itd. Zatim slijedi Hrvatska, čijim državljanima je dodijeljeno 25 državljanstava, a odmah iza nje Srbija, čijih 18 državljana je dobilo pasoš BiH. Odmah poslije Srbije je Turska, čijim državljanima je dodijeljeno 18 državljanstava BiH. Recimo, turski državljanin Fatih Kol na preporuku Fudbalskog saveza BiH dobio je državljanstvo BiH 2013. godine, dok je Ali Riza Akbas, bankar, na prijedlog Spoljnotrgovinske komore BiH državljanstvo dobio 2016. godine.

Među naturalizovanim državljanima BiH je i Rašid Serdarov, biznismen iz Rusije, koji je trebalo da pravi termoelektranu u Ugljeviku, a koji je državljanstvo dobio 2011. godine. Osim biznismena, na spisku lica koja su dobila državljanstvo najviše je onih koja su sportom zadužila BiH, a među njima, između ostalih, su i Osman i Nihad Hadžikić, koji su državljanstvo dobili na osnovu prijedloga Fudbalskog saveza BiH, ali i Adnan Kanurić iz Austrije, koji je državljanstvo stekao 2017. godine.

U toku ove godine do sada državljanstvo BiH steklo je 10 lica, a među njima su Iranac Ebrahim Mhammadian Elird, zatim Fedžzi Cutur iz Turske, kao i njegov zemljak Muzafer Cilek, ali i Nuaim Hendricks, državljanin Južnoafričke Republike.

Zadnji bh. državljani, prema koristi za BiH, postali su Anastasija Vojinović, sportistkinja iz Srbije, turski profesor Ovgun Ahmet Ercan i biznismen Kristofer Entoni Gabriel iz Australije. Gabrijel je, inače, našoj javnosti poznat kao suprug Đemile Talić-Gabrijel, donedavno počasnog konzula BiH u Australiji, koju je Predsjedništvo BiH razriješilo te dužnosti, predstavljen je i kao direktor avio-kompanije "FlyBosnia".

Inače, Zakonom o državljanstvu BiH predviđeno je da neko lice u pojedinačnim slučajevima, ukoliko se smatra da je to naročita korist za BiH, može državljanstvo BiH dobiti i bez ispunjavanja uslova predviđenih tim istim zakonom. Za razliku od ostalih, koji moraju imati najmanje 18 godina, te da prije podnošenja zahtjeva za državljanstvo na teritoriji BiH moraju boraviti najmanje osam godina, osobe za koje se smatra da su od naročite koristi za BiH aplicirati mogu uz preporuku neke od institucija u BiH.

"Ministarstvo civilnih poslova po zaprimanju zahtjeva stranke za prijem u državljanstvo BiH, u skladu s Pravilnikom o postupku prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine lica koja se smatraju od naročite koristi za BiH, predmet kompletira u što kraćem roku u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku BiH i dostavlja na odlučivanje Savjetu ministara Bosne i Hercegovine", rekli su nam u Ministarstvu civilnih poslova BiH.