Hercegovački med jedan je od najljekovitijih na svijetu i čist ekološki proizvod, što ga čini iskoristivim kako u medicinske, tako i u kozmetičke svrhe, kaže pčelar iz Bileće Željko Bajović, koji se pčelarstvom bavi više od 20 godina.

"U Hercegovini ima 250 do 300 vrsta ljekovitog bilja, a zanovet, kadulja, iva i vrijesak su osnovne biljke sa kojih pčele skupljaju med, koji je zbog toga izuzetno kvalitetan. To je ekološki proizvod jer nema industrijskog bilja i prskanja tako da je najčistiji i najzdraviji", rekao je Bajović Srni.

On naglašava da upravo ta činjenica otvara vrata tržišta, pa med pronalazi kupce.

Kišno proljeće je ove godine pčelarima nanijelo gubitke za koje Bajović kaže da nisu alarmantni, ali da se mnogo više meda moglo očekivati da je bilo i više sunčanih dana.

Bajović ističe da za hercegovački med vlada interesovanje u inostranstvu, ali pčelari sa područja istočne Hercegovine ne mogu da zadovolje tražene količine, upravo zbog nepredvidivih vremenskih uslova.

"Pčelarstvo zahtijeva da se živi u košnici, a pčelar je sluga pčela", kaže Bajović, koji je pčelarstvom počeo da se bavi nakon što je ostao bez posla u nekadašnjem tekstilnom kombinatu "Bilećanka" i na početku je imao svega dvije košnice, a danas posjeduje 500 pčelinjih društava.

Osim meda, Bajović proizvodi i matičnu mliječ i propolis, a vjerovatno će početi i proizvodnju pčelinjeg otrova.

"Kažu da pčelinji otrov jedini pomaže kod multiple skleroze, kao i kod artritisa, a može se koristiti kao krema protiv bora, umjesto botoksa. Propolis se smatra lijekom 21. vijeka protiv raznih virusa", navodi Bajović.

On ističe da veliki problem za pčelare predstavlja lažni med koji je na tržištu veoma teško razlikovati od pravog, organskog.

Bajović kaže da cijeni svoju djelatnost, pa, uprkos otežavajućim okolnostima, nikada nije snizio cijenu meda.

"Med mojih pčelinjih društava je izuzetno tražen od kupaca koji su za ovaj eliksir zdravlja spremni da izdvoje novac, pa od pčelarstva može pristojno da se živi", rekao je Bajović.