Institucije BiH ne izvršavaju obavezu u pogledu očuvanja bezbjednosti u BiH čime se ozbiljno povećava rizik od terorizma, a poseban izazov je migrantska kriza na koju ne uspijevaju da pruže efektivan odgovor, navedeno je u najnovijem Izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.
 

U Izvještaju je upozoreno da migrantska kriza u BiH ubrzano eskalira jer Granična policija BiH ne uspijeva da uspori priliv migranata.

U dokumentu je istaknuto da je broj migranata, pronađenih tokom 2018. godine, duplo veći nego u 2017. godini, u kojoj je njihov broj takođe dvostruko porastao u odnosu na 2016. godinu.

- Nastavak brzog rasta priliva migranata očekuje se i tokom 2019. godine u kojoj se očekuje između 40.000 i 70.000 migranata. BiH nema resurse da odgovori na dolazak tolikog broja migranata. Sposobnost BiH da odgovori na migrantsku krizu podrila je SDA blokadom formiranja novog saziva Savjeta ministara, a institucije BiH ne sarađuju dovoljno sa institucijama Republike Srpske na rješavanju ove krize - navedeno je u Izvještaju.

U Izvještaju se upozorava da priliv migranata predstavlja bezbjednosnu krizu za BiH jer veliki broj njih stiže iz zemalja u kojima "Islamska država" i druge džihadističke grupe imaju veliki broj pristalica, te dodaje da zbog toga ne iznenađuje činjenica da sa migrantima u BiH ulaze i teroristi.

- U februaru je Služba za poslove sa strancima BiH privela pet Avganistanaca osumnjičenih za terorizam. Međutim, sigurno je da ovo nisu jedini džihadisti koji su u BiH ušli sa migrantima. Mnogi migranti nemaju identifikacione dokumente i nemoguće je provjeriti da li su povezani sa terorizmom i drugim krivičnim djelima. Infiltracija terorista u BiH naročito je osjetljivo pitanje zbog statusa BiH kao utočišta islamskih radikala - istaknuto je u Izvještaju.

U dokumentu se navodi da je Narodna skupština Republike Srpske 18. aprila usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim će biti omogućeno osnivanje rezervnog sastava policije, te da je glavni razlog za formiranje nove jedinice, koju će činiti oko 20 odsto aktivnog broja policajaca u Srpskoj, reagovanje na migrantsku krizu, uključujući pružanje prijeko potrebne pomoći Graničnoj policiji BiH.

- S obzirom na geografski položaj BiH, većina migranata nelegalno prelazi granicu BiH u Srpskoj. Rezervni sastav policije bio bi angažovan po potrebi u slučaju bezbjednosnih izazova, kao što je migrantska kriza ili prirodne nesreće - istaknuto je u Izvještaju.

U tekstu je navedeno da će Republika Srpska pozdraviti formiranje rezervnog policijskog sastava i u Federaciji BiH kao pomoći u suočavanju sa ovim izazovima.

U Izvještaju piše da institucije BiH ne uspijevaju da se izbore ni sa džihadistima i ne suprotstavljaju se prijetnji od radikalnog islamskog terorizma sa ozbiljnošću koju ona zaslužuje.

- SDA je doprinijela tome da se BiH pretvori u utočište džihadista. Bezbjednosni aparat BiH, kojim dominira SDA, ne uspijeva da suzbije prisustvo džihadista u BiH - naglašeno je u dokumentu upućenom UN.

U Izvještaju je navedeno da su njemačke vlasti 11. aprila deportovale tri državljanina BiH koji su osumnjičeni za planiranje terorističkih napada u ime "Islamske države", te ukazano na problem da pravosudne institucije BiH izriču nevjerovatno blage kazne, obično bez određivanja zatvora, borcima "Islamske države" koji su se vratili u zemlju.

- Kao što je Stejt department u nedavnom izvještaju o terorizmu za BiH napisao - "Strani teroristički borci često dobijaju kazne ispod minimalnih koje su zaprijećene Krivičnim zakonom BiH, zato što sudije uzimaju u obzir olakšavajuće okolnosti. U slučaju da bude osuđen na godinu zatvora ili manje, osuđeni terorista može umjesto služenja zatvorske kazne platiti novčanu kaznu". U izvještaju Stejt departmenta je naglašeno da se teroristi vraćaju ranijim krivičnim djelima nakon što im Sud BiH izrekne blagu kaznu ili ih ne uputi na izdržavanje zatvorske kazne nakon njenog izricanja - navedeno je u Izvještaju.

Vlada Republike Srpske usvojila je 21. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN koji je u ime Srpske, kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, premijer Radovan Višković uputio generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i članicama Savjeta bezbjednosti.

U Izvještaju za period od novembra 2018. do aprila ove godine, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.