Ni 39 godina od smrti nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza, ostavinski postupak i podjela njegove imovine nisu okončani, niti se zna gdje su sve stvari koje su iza Tita ostale. Njegov unuk Joška Broz, narodni poslanik, nikada nije dobio potpuni odgovor na pitanje šta se sa nestalim stvarima desilo, a ova ostavina trenutno je najduži sudski proces u zemlji. Ni danas, na godišnjicu Titove smrti, nije ni korak bliže odgovoru.

"Obavešten sam samo o hapšenju čuvara koji je krao njegove lične stvari iz Muzeja istorije Jugoslavije, pre dve godine. O tome gde su zlato, ordenje i oružje ni danas ne znamo ništa. A ostavinski postupak još traje, bez nade da će se uskoro završiti", kaže ogorčeno Joška Broz za "Novosti".

Čuvar Ivan Milovanović iz Beograda uhapšen je 2017. pod optužbom da je iz Muzeja u kom je radio ukrao Titove poklone i prodao ih za dva miliona dinara. U pitanju su broševi, igle za kravate od plemenitih metala sa dragim kamenjem, rimski kovani novac i pokloni stranih državnika.

To je, međutim, samo mali dio onoga što je iza Tita nestalo. Brozovi su očekivali da im bude vraćeno, prije svega, maršalovo ordenje, jer u svakom rješenju o dodjeli stoji da ostaju porodici poslije njegove smrti. Gdje je to ordenje - ne zna se, jer porodici nije dato, pišu "Večernje novosti".

Osim odlikovanja nedostaju i brojne umjetnine - od 3.500 ostalo je 750. Nestala je i marka iz filatelističke zbirke za koju su tvrdili da je najskuplja na svijetu, pa dio numizmatičke zbirke, 30 satova, koji su ukradeni svojevremeno sa jedne od izložbi. Najskuplji, "filip patek", procijenjen je na 3,5 miliona švajcarskih franaka. Joški Brozu su pojedinci iz Crne Gore svojevremeno nudili da otkupi sto iz dedinog kabineta, a jednom prilikom je kupio i kobaltne šolje sa maršalovim likom od nećaka ađutanta iz rezidencije u Užičkoj.

Što se tiče višedecenijskog ostavinskog postupka, list piše da već dvije godine predmet stoji u Višem sudu, kom su se nasljednici žalili na odluku Prvog osnovnog suda u Beogradu da obustavi dopunski ostavinski postupak. U međuvremenu i Ustavni sud Srbije, na osnovu ustavne žalbe zastupnika Svetlane Broz, Titove unuke, donio je 2017. odluku da je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku.

"Uprkos tome, pravo na suđenje u razumnom roku i dalje se krši, i žalbe naslednika Josipa Broza čekaju da budu rešene pred beogradskim Višim sudom, da bismo mogli da preduzmemo dalje korake", kaže jedan od zastupnika Violeta Kočić Mitaček.

Ostavinska rasprava pokrenuta je na zahtev Titovog sina Žarka 14. decembra 1983. i sud je šest godina kasnije donio rješenje o podjeli imovine. Nezadovoljna, bivša prva dama Jugoslavije Jovanka Broz rješenje je osporila i, poslije odluke Ustavnog suda iz 2000. godine da je Zakon o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su imovina Josipa Broza - neustavan, otvoren je novi proces. On do danas nije zaključen.

Otvorena vrata Muzeja Jugoslavije
Očekuje se da više od 1.000 posjetilaca danas obiđe Muzej Jugoslavije i Kuću cveća na Dedinju i grob Josipa Broza Tita. Prema riječima Ane Radić iz Muzeja Jugoslavije, Titovu večnu kuću, osim 25. maja koji se slavio kao Titov rođendan, najveći broj turista poseti baš 4. maja. Ulaz će i ove godine biti besplatan.

" Već se najavilo nekoliko delegacija antifačističkih udruženja i udruženja boraca, a očekujemo da će Kuću cveća obići od 1.500 do 2.000 posetilaca, uglavnom iz bivših jugoslovenskih republika", kaže Ana Radić.

Osim što će položiti cvijeće i upisati se u spomen-knjigu, moći će da vide i stalnu postavku Muzeja koju čine predmeti iz memorijalnog centra Josipa Broza Tita, kao i Muzeja revolucije.