Srpska pravoslavna crkva danas slavi Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.
Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januara.
Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.
U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.
Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.
Krstovdan uoči Bogojavljenja je posni dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji "pada".
U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.
Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere.
Isusa Hrista je na rijeci Jordan krstio Jovan Krstitelj koji je ljude krštavao, pripremajući ih tako za dolazak Mesije.
Predanje kaže da je Jovan prepoznao Mesiju u Isusu koji je došao na Jordan da se krsti, a jevanđelisti su zapisali njegove riječi: "Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni".
Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, jer se smatra da su se u trenutku krštenja prvi put zajedno pojavili Otac, Sin i Duh Sveti, čime je prvi put objavljena tajna Svete Trojice koji su postali simbol vjere.
Duh Sveti je u obliku svjetlosnog goluba, kako je zapisano, sletio na glavu Sina Božijeg, a potom su se nebesa otvorila i čuo se glas Boga Oca: "Ovo je sin moj ljubezni koji je po mojoj volji".
Isus Hristos živio je ovozemaljski život još tri godine poslije krštenja, ispunivši svoju misiju iskupljenja ljudskog roda od praroditeljskog grijeha.
Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.
Na praznik Bogojavljenja, prema našem narodnom običaju, vjernici izmjenjuju pozdrave - "Bog se javi!" i "Vaistinu se javi!".
U mnogim gradovima i mjestima održava se takmičenje plivača u vađenju Časnog krsta iz vode.
Šta Vi mislite o ovome?