Saobraćajne gužve u centru grada odavno su zaoštrile pitanje – da li Trebinje treba kvalitetnija rješenja u pogledu regulacije tranzita u užoj urbanoj zoni.

Broj automobila koji učestvuju u saobraćaju višestruko je povećan u odnosu na vrijeme kada su gradske saobraćajnice projektovane i utvrđen postojeći režim, a višakvozila u odnosu na propusnost glavih komunikacija u gradu posebno je izražen uoči i nakon uobičajnog radnog vremena.

Gužve eskaliraju ljeti – kada je saobraćaj  u satima špice na ivici kolapsa. Ovog ljeta su se za dodatnu zabunu pobrinuli semafori, koji počesto nisu radili, a i kad su u funkciji – tako bar kazuju iskustva anketiranih vozača – pitanje je da li i koliko pomažu.

„Gužve su sve veće i veće, pogotovo u glavnoj ulici. Najveći problem su semafori – nisu urađeni kako treba i oni stvaraju gužve, posebno između dva i tri sata popodne kada ljudi kreću kući sa posla. Jedino rješenje su kružni tokovi“, kaže jedan naš sagovornik.

„Ljetos je bila takva gužva da je pokatkad iz naselja u naselje bilo nemoguće stići. Sve je manje mjesta i za parking, a za gužvu u špicu mislim da bi jedino rješenje bilo kružni tok – da se bar vozila ne zaustavljaju na semaforima i da se ubrza tranzit“, dodaje drugi vozač.

Pomoć stručnjaka sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu

Kružni tokovi ili neka druga rješenja – utvrdiće struka.

Gradska uprava dogovorila je nedavno sa Saobraćajnim fakultetom u Beogradu – da njihovi stručnjaci budu uključeni u sveobuhvatnu analizu postojeće regulacije saobraćaja, te da utvrde optimalna rješenja i dugoročne mjere koje bi je unaprijedile.

„Grad Trebinje planira izradu strategije bezbjednosti saobraćaja, akcioni plan bezbjednosti saobraćaja za period od pet godina, kao i glavni projekat saobraćajne signalizacije. Naravno da će svi ovi stručnjaci biti uključeni u izradi tih strateških dokumenata i za očekivati je da će oni dati neka adekvatna rješenja za saobraćajne probleme koji su evidentirani na području grada“, kazala je na posljednjem zasjedanju Skupštine grada Marina Herbez iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Grada Trebinja, kada se problem saobraćajnih gužvi našao i među odborničkim pitanjima.

Marko Rikalo, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, smatra da rješavanje pojedinih dionica ne bi dalo željene rezultate, te da Trebinju trebaju kompletna i rješenja na duže staze, sa planom neophodnih koraka koji bi se fazno, jedan po jedan, preduzimali u narednim godinama.

„Kada smo izgradnjom kružnog toka uspjeli da rasteretimo saobraćaj na raskrsnici gdje se gradi Palata pravde, između Dušanove i ulice Stepe Stepanovića – sva ta gužva prelila se na glavnu ulicu! Znači, svako pojedičano rješenje ne uklanja – već samo premiješta problem na drugu lokaciju. Smatrali smo da takva jedna ustanova, kao što je Saobraćajni fakultet, može da nam pomogne da to uradimo kako treba. I da smo u budućnosti mirni – znaćemo šta treba da radimo, i kolikogod ta rješenja koštala, radićemo ih fazno, sa sigurnošću da smo dugoročno našli odgovor na ovaj problem“, ističe Rikalo.

Istočna obilaznica – prioritet svih prioriteta

Rikalo ističe da je za pitanje regulacije saobraćaja posebno važna izgradnja Istočne obilaznice Aleksina međa – Petrina – Podgljivlje, koja je za njega – prioritet svih prioriteta.

„Prije svega, zbog izmiještanja teretnog tranzita. Rasteretili bi i saobraćaj kroz grad, a kada bi je imali – onda bi mogli da razmišljamo i o popločanju ulica i pješačkoj zoni u užem gradskom jezgru, što bi potpuno promijenilo grad. A dok obilaznicu ne uradimo – o tome ne smijemo ni da sanjamo. Znamo kakve smo kolapse imali ljeti“, napominje Rikalo.

Obilaznicu bi trebalo da gradi JP Putevi Republike Srpske, a most na njenoj trasi Hidroelektrane na Trebišnjici. Obavaza Grada Trebinja je kompletiranje projektne dokumentacije, i na tim poslovima, kaže Rikalo, već se dobrano odmaklo. Na redu je eksproprijacija privatnog zemljišta na trasi obilaznice, što je takođe finansijska obaveza lokalnog budžeta…