Popularna serija "Senke nad Balkanom" oživjela je u Bileći priče o vremenu kada su se carski vojnici, povlačeći se pred boljševicima u Rusiji, zaustavili i u ovom hercegovačkom gradiću, a postoji i priča da je možda baš tu sahranjen pradjed potpredsjednika ruske vlade Dmitrija Rogozina, general carske ruske vojske Nikolaj Antonovič Mitkijevič - Žoltok.

Zbog ove priče je poraslo i interesovanje za Rusko groblje u Bileći, a ovaj mali prostor, ograđen željeznom ogradom unutar Pravoslavnog groblja u Bileći, sada je očišćen od rastinja i šiblja koje je ranije bukvalno zaklanjalo grobove i spomenike na kojim se vide ruski natpisi.

Da sve bude uredno, pored Komunalnog preduzeća, računa vode članovi bilećkog Zavičajnog kulturnog kluba "Osvit".

Inače, Rogozin je u potrazi za svojim pretkom navodno zamolio i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da se raspita o belogardejskim oficirima ruske carske vojske koji su nakon progonstva iz boljševičke Rusije rasuti po svijetu. General Žolt je sa ostalom ruskom vojskom napustio Sevastopolj 1920. i emigrirao u tadašnju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - Jugoslaviju, gdje je i preminuo.

Ni na jednom spomeniku, doduše, nema imena Nikolaj Antonovič Mitkijevič - Žoltok, ali pored desetak grobova ograđenih željeznom ogradom na kojim se mogu pročitati natpisi, u bilećkom groblju ima još ruskih spomenika, dok se pored samog ograđenog dijela nalazi i jedan veliki metalni krst.

Kako saznajemo od predsjednika "Osvita" Miodraga Ljuma Hrnjeza, najvjerovatnije je tu masovna grobnica ruskih kadeta koji su ovdje boravili od 1921. do 1926, a neki su tu i ostali da zauvijek počivaju.

"O tome smo mi pisali dosta i dosta istraživali, ali nažalost, o ovim zemnim ostacima i spomenicima nema pisanih tragova, o njima malo znaju i najbolji poznavaoci tužne sudbine tih takozvanih hercegovačkih belogardejaca, za koje se zna da su u Bileću došli iz Slovenije. Čak ni u Crkvenoj opštini Bileća nismo mogli pronaći ništa, valjda se jednostavno nije sačuvalo", kaže Ljumo.

U "Osvitu" ne odustaju od inicijative da se ovi grobovi moraju zaštititi, jer su to istorijska svjedočanstva jednog vremena, pa su i preko Ambasade Rusije inicirali da se svi spomenici na neki način označe i ograde, da se koliko je to moguće zaštite od propadanja, a da se sačuvaju u sjećanjima Hrnjez se potrudio da organizuje izložbu fotografija iz vremena Donskog korpusa u Bileći.

Iza nekih ruskih belogardejaca su u Bileći ostala i vječita djela, poput pjesme "Trebišnjica" Miše Zaljenskog, a ruski kadeti su 1924. godine u Bilećkom pozorištu imali postavku Gogoljevog "Revizora", ali i mnoge druge predstave.

Bilećani se, i pored nedostatka materijalnih dokaza, potajno nadaju kako je Rogozinov pradjed sahranjen upravo u njihovom gradu, tim prije što se dio sljedbenika generala Petra Vrangela, poznatog kao Crni baron, poslije kratkog boravka u Sloveniji obreo u ovom hercegovačkom gradiću novembra 1921. godine i tu ostao do 1926.

Pored starih spomenika pripadnicima Donskog korpusa u bilećkom Pravoslavnom groblju podignut je i jedan novi, mermerni, na kome stoji ime Sergej Vladimirovič Meleško, dobrovoljac poginuo u redovima Hercegovačkog korpusa u proteklom ratu.

Iako njegovi roditelji iz daleke Rusije povremeno obilaze sinov grob, cvijeće na njemu uvijek je svježe, jer ga zahvalni Bilećani obilaze i redovno pale svijeće.